Alergije su prisutne kod oba spola i u svim uzrastima, ali su najčešće kod djece. Broj ljudi koji pate od alergija iz dana u dan raste, a brojke su porazne. Ako uzmemo podatak da 30% ljudi u svijetu ima alergije, onda je broj onih koji se bore s kijanjem, začepljenim nosom i nesnosnim pritiskom u glavi oko 2.400.000.000.
Kada je alergija najjača? Je li jutro ili večer?
Koncentracija peludi najveća je ujutro, stoga izbjegavajte jutarnje šetnje. Ne otvarajte prozore ujutro. Sušite li rublje vani, pazite da ne bude vani noću, pelud se može zalijepiti za njega. Nakon ulaska u kuću presvucite se, okupajte, operite odjeću i tako smanjite kontakt s alergenom.
Koje su najčešće alergije s kojima ljudi imaju problema?
Najčešće alergije su alergije na hranu. Alergene u hrani nalazimo u svim namirnicama, a najčešće u kravljem mlijeku, jajima, orašastim plodovima, kikirikiju, morskim plodovima, pšenici, soji, ribi. Ovdje moramo razlikovati intoleranciju na hranu i alergiju na hranu. Alergija ima svoju kliničku sliku i karakterizirana je osipom na koži tijela, osjećajem pečenja i svrbeža u području sluznice, otokom periferije do teške kliničke slike koju karakterizira anafilaktička reakcija. Intolerancija na hranu podrazumijeva tegobe iz probavnog trakta, poput nadutosti trbuha, rijetke stolice, mučnine.
Inhalacijske alergije najčešće su alergije na drveće, pelud, spore plijesni, grinje, žohare i dlaku kućnih ljubimaca. Karakterizira ga alergijski rinokonjunktivitis, nazalni govor, curenje nosa, svrbež nosa, suzenje očiju, konjunktivitis, kihanje.
Alergijska astma je kronična upala dišnih putova uzrokovana dugotrajnom izloženošću alergenu. Prate ga simptomi kašlja, otežanog disanja, čestih upala dišnih putova i iskašljavanja sekreta.
U slučaju inhalacijskih alergija potrebno je pridržavati se peludnog kalendara. Za svaku biljku koja izaziva alergiju peludni kalendar pokazuje kada počinje oprašivanje, koliko traje i kada završava. Peludni kalendar razlikuje se u svakom području, zemlji jer različite biljke rastu u različitim područjima. Prateći peludni kalendar možete na vrijeme započeti s primjenom propisane terapije za ublažavanje simptoma alergije.
Koji su najčešći simptomi alergije?
Simptomi alergija mogu biti različiti. Oni ovise o vrsti alergije koja se javlja kod osobe i manifestira se na različite načine. Simptomi kožnih alergija su svrbež, osip, dermatitis, ekcem, svrbež oko očiju i crvenilo.
Kod alergija koje zahvaćaju unutarnje organe javlja se peckanje u ustima i grlu, metalni okus u ustima, oticanje jezika i grla, grčevi, povraćanje, bolovi u predjelu želuca, proljev.
Kada su u pitanju alergije koje utiču na disanje, javlja se začepljen nos, kihanje, stezanje u grlu, kašalj.
Kako se razvija alergijska astma?
Astma je kronična upala dišnih putova uzrokovana međudjelovanjem upalnih stanica našeg imunološkog sustava (mastociti, eozinofili, makrofagi, neutrofili, limfociti), upalnih medijatora (hidtamin, leukotrieni, prostaglandini), te tkiva i stanica dišnih putova. Nakon izlaganja određenim okidačima dolazi do grčenja mišića dišnog trakta, stvaranja sluzavih čepova, otoka sluznice koja se sužava i otežanog protoka zraka. Najčešći okidači su virusne infekcije su alergeni, stres, jake emocije, zagađen zrak, fizički napor i razni iritansi. Napadaji astme mogu biti povremeni, a između napada može doći do potpunog povlačenja bolesti, pa se neki poremećaji respiratornih funkcija mogu otkriti samo posebnim pretragama. Astma može biti alergijska i nealergijska.
Temelj liječenja astme su inhalatori koji se dijele na kontrolere, one koji drže samu bolest pod kontrolom, a najčešće je to kombinacija inhalacijskih kortikosteroida i dugodjelujućih beta2 agonista te relievere, tj. brzodjelujući inhalatori kao što je salbutamol.
Koje su vrste alergotestova i koji je najpouzdaniji?
Alergotest je 100% dobro rješenje za početak borbe protiv alergija. Postoje dvije vrste – kožni testovi koji su jednostavni, jeftini i dostupni. Na nadlaktici napravite malu ogrebotinu na koži i kapnite jednu kap alergena. Obično se testira više od 10 do 20 alergena, ako je osoba alergična, nakon 20 minuta javi se crvenilo i mala oteklina. Reakcija je popraćena osjećajem svrbeža. Liječnik mjeri veličinu crvenila, uspoređuje ga s reakcijom na testni alergen histamin, te utvrđuje intenzitet vaše reakcije i alergene na koje ste osjetljivi.
Priprema za alergotestiranje – 3 dana prije prick testa nemojte uzimati antihistaminike ili druge lijekove (tricikličke antidepresive). Potrebno je obavijestiti liječnika ako ste trudni, ako imate kronične bolesti, astmu, hipertenziju, srčane probleme. Testiranje se ne može provoditi na koži koja je promijenjena zbog same alergije ili kod upalnih promjena na samoj koži. Ove testove najčešće koristimo za inhalacijske alergije.
Druga metoda je određivanje ukupnog IgE i koristi se u sljedećim slučajevima: atopijske alergije, parazitske infekcije, imunodeficijencije, aspergiloza, IgE mijelom.
Sinteza IgE odvija se u dišnom i probavnom traktu te u limfnim čvorovima. Pelidi ili grinje stimuliraju specifični IgE na mjestu ulaska u tijelo. Prilikom sljedećeg kontakta polivalentnog antigena sa senzibiliziranom specifičnom stanicom dolazi do njegove degranulacije, pri čemu se oslobađaju upalni medijatori koji uzrokuju simptome peludne groznice, astme ili atopijskog ekcema.
Referentne vrijednosti:
• Djeca < 1 godine < 15 kIU/L
• Djeca od 1-6 godina < 60 kIU/L
• Djeca 6-9 < 90 kIU/L
• Djeca 10-15 godina < 200kIU/L
• Odrasli < 100kIU/L
Povišene vrijednosti mogu se naći kod atipičnog dermatitisa, sezonske peludne groznice, nasljedne imunodeficijencije staničnog imunološkog sustava. Test se određuje iz krvi. Alergo testovi imaju specifičnu osjetljivost do 90% i pouzdani su.
Postoji li rješenje za kronični umor koji se javlja zbog alergija zbog lošeg sna i smanjenog unosa kisika u organizam?
Najčešći znak pretjeranog umora je iscrpljenost koja ne prolazi nakon spavanja ili odmora. Uobičajeni znakovi iscrpljenosti su nedostatak motivacije i apatija, bolovi u mišićima, pospanost tijekom dana, problemi s koncentracijom, probavni problemi, glavobolja, razdražljivost, tromost, problemi s vidom. Kako si možete pomoći? Poboljšajte navike spavanja, poboljšajte prehrambene navike, povećajte tjelesnu aktivnost, planirajte dnevne obveze, unosite tekućinu, elektrolite, smanjite stres i primijenite sve savjete, kako higijenske tako i terapijske, koje imate i dobivate od svog liječnika.
Znamo da alergije nastaju kao imunološki odgovor na vanjske utjecaje, koji uglavnom nisu opasni, ali naš imunitet ih tako prepoznaje. Utječe li podizanje imuniteta pozitivno ili negativno na posljedice alergija?
Jačanje imuniteta uvijek je opravdano kod osoba sklonih alergijama i to je nešto što se mora raditi tijekom cijele godine. Uz redovitu i pravilnu prehranu, unos tekućine, dobar san i tjelesnu aktivnost preporučuju se suplementi koji trebaju biti potpuni. Moja preporuka je Orthomol Immun i Orthomol Junior C plus.
Je li istina ili samo urbani mit da svakodnevnim kupanjem i mijenjanjem jastučnice smanjujemo utjecaj alergija jer ih unosimo izvana?
Istina. Redovita higijena, toalete nosa, antialergijska posteljina, uklanjanje alergena iz doma, higijena kućnih ljubimaca mogu pomoći u kontroli bolesti.
Uz obične vitamine i lijekove, postoji li još neka metoda koja može pomoći u smanjenju alergija?
Zdravlje crijeva je važno, jer alergije počinju u crijevima. Poboljšanje zdravlja crijeva odgovarajućom prehranom može smanjiti simptome alergije. Izbjegavajte gluten, mliječne proizvode, alkohol i šećer. Probiotici, glutamin, cink, kurkuma, riblje ulje važni su za zdravlje crijeva. Kvercentin i kopriva imaju antihistaminska i protuupalna svojstva koja pomažu u smanjenju alergija. Fermentirana hrana poput kefira, kiselog kupusa, kiselih krastavaca bogata je pre i probioticima koji jačaju imunitet i zdravlje crijeva. Hidratacija je vrlo važna jer voda pomaže u ispiranju toksina iz tijela. Također, važno je redovito čistiti filtere na klima uređajima.
Trebaju li roditelji poduzeti korake kako bi spriječili da njihovo dijete razvije alergiju?
Ne postoje univerzalni savjeti. Pustiti djecu da upoznaju svoju okolinu i zamijeniti naviku „držati dijete pod staklenim zvonom“ sa „upoznaj, živi, budi znatiželjno dijete“.
Je li sklonost alergijama naslijeđena?
Alergija se ne nasljeđuje, nasljeđuje se sklonost alergijama. Nasljeđuje se gen koji može biti razlog sklonosti alergijama. Ako su oba roditelja razvila alergije, dijete ima 75% šanse da razvije sklonost ka alergijama. Rizik od alergije možete smanjiti uzimanjem manje visokoalergične hrane (agrumi, čokolada, meso, crveno povrće) tijekom trudnoće. Tijekom odrastanja djeteta pratite njegovu reakciju na uvođenje novih namirnica, upoznajte ga sa sportom, jačajte imunitet, provodite vrijeme u prirodi.
Razlog zašto imate alergiju je u vama, u vašem imunološkom sustavu. Vaše tijelo prepoznaje određenu tvar kao prijetnju i pokušava vas zaštititi. Ali imunološki sustav može ići prebrzo i stvoriti reakciju koja odjednom postaje zamorna i stresna za vaše tijelo. Dakle, stvaraju alergiju. Alergije se mogu držati pod kontrolom konvencionalnom terapijom ili ići korak dalje – imunoterapijom.
Možda će vas zanimati članak Mogu li probiotici pomoći kod simptoma alergije?
