S dužinom do 8 metara i površinom od 400 četvornih metara, crijevo je organ superlativa. Ali njegova uloga je dugo bila podcijenjena. Danas znamo da “probavno crijevo” može mnogo više od prerade hrane. Naša crijeva dom su milijunima živčanih stanica i pravi su stručnjaci za obranu. Mnoge obrambene reakcije odvijaju se u ovom imunološkom organu. Ali kako su crijeva i imunološki sustav zapravo povezani? Koje su funkcije crijeva u borbi protiv infekcija i kako ojačati vlastiti imunološki sustav?
“Crijeva” se često nazivaju središtem zdravlja. I to ne bez razloga. Jer gotovo niti jedan drugi organ ne utječe tako izravno na naše dobro kao crijeva. Svojom ogromnom površinom, ne samo da predstavlja najveću kontaktnu površinu s vanjskim svijetom, već gradi i učinkovitu zaštitnu barijeru, koja nas štiti od nepoželjnih mikroorganizama. Zdrava crijeva i jak imunološki sustav usko su povezani. Kako bi uspjela u svojim zadaćama u imunološkom sustavu, crijeva posjeduju tri linije obrane, koje rade zajedno kao funkcionalna jedinica (crijevna barijera). To uključuje:
- crijevnu floru
- crijevnu sluznicu
- imunološki sustav povezan s crijevima (GALT; eng. gut-associated lymphoid tkivo)
Imunološki sustav i crijevna flora – Čuvar crijevne barijere
Crijevnu floru (mikrobiotu) čine milijarde mikroorganizama, prvenstveno bakterija, koje značajno sudjeluju u funkciji i razvoju imunološkog sustava povezanog s crijevima. Korisne vrste bakterija kao što su bifidobakterije i laktobacili za imunološki sustav inhibiraju rast patogenih klica, neutraliziraju štetne tvari, podupiru apsorpciju hranjivih tvari i proizvode esencijalne vitamine. Osim toga, oni treniraju imunološki sustav da razlikuje “dobre” (strukture svojstvene tijelu) i “loše” (npr. viruse).
Ako smo zdravi, crijevna flora je u ravnoteži i rast štetnih mikroorganizama je inhibiran. Ako mikrobiota izađe iz ravnoteže, dominiraju štetne klice. To može značajno oslabiti imunitet i dovesti do zdravstvenih poremećaja i bolesti.
Sluznica crijeva – mehanički kanal za imunološku obranu
Drugu liniju obrane preuzima crijevna sluznica. Kao tijesan spoj stanica sprječava prodor neželjenih tvari i klica. Sićušne veze između pojedinih stanica, takozvani “tijesni spojevi”, optimalno zatvaraju prostor između stanica. Mogu se selektivno otvoriti za odabrane hranjive tvari i korisne bakterije.
Sloj sluzi na crijevnim stanicama osigurava da se strani napadači uopće ne mogu pričvrstiti za stanice. Kako bi bile maksimalno funkcionalne, stanice naše crijevne sluznice potpuno se obnavljaju svaka 3 dana. Ova izvrsna metabolička izvedba zahtijeva dobru opskrbu mikro nutrijentima koji podržavaju diobu i regeneraciju stanica. Ovi mikro nutrijenti uključuju vitamin A, riboflavin, biotin i niacin.
Imunološki sustav povezan s crijevima: koncentrirana obrana
Ako su strane tvari ili klice u tijelu prošle kroz crijevnu sluznicu, tada ih kontrolira imunološki sustav specifičan za crijeva, ukratko GALT (engl. “gut associated lymphoid tkiva”). Sastoji se od limfnih struktura i obrambenih stanica kao što su limfociti i stanice čistači (makrofagi). Ukupno oko 70% obrambenih stanica nalazi se u probavnom sustavu. Dakle, GALT predstavlja najveći repertoar obrambenih stanica u ljudskom tijelu.
Ali ne samo da pruža obranu od štetnih bakterija i virusa, već je odgovoran i za oralnu imunološku toleranciju. To znači da imunološki sustav povezan s crijevima sprječava pretjeranu reakciju na bezopasne tvari, koje unosom hrane svakodnevno dolaze u dodir s crijevima. Poremećaji urođene obrane organizma mogu, između ostalog, dovesti do proljeva i intolerancije na hranu.
Peyerovi flasteri – Imunološki senzori crijeva
Hoće li crijevna obrana tolerirati strana tijela, tzv. antigene, ili će doći do imunološke reakcije utvrđuje se u Pajero pločama. Peyerovi plakovi su skupina limfnih folikula koji prodiru kroz crijevnu sluznicu. Ovdje takozvane mikro nabrane stanice (M stanice) prenose antigene iz lumena crijeva u unutrašnjost stanice i prezentiraju ih limfocitima koji su se nakupili u Pajero pločama. Zatim odlučuju hoće li doći do obrambene reakcije.
Informacije primljene u GALT-u preko “prijatelja” i “neprijatelja” u konačnici se šalju po cijelom tijelu putem limfnih žila. Dakle, imunološki sustav povezan s crijevima ne samo da obavlja obrambenu funkciju, već također ispunjava važnu zadaću za cjelokupni imunitet.
Prehrana za dobrobit obrambenih snaga u crijevima
Budući da sve što jedemo prolazi kroz naša crijeva, jasno je da naša prehrana može utjecati na zdravlje naših crijeva. I to je stvarno istina. Konkretno, sastav crijevne flore ogledalo je naše prehrane. Visoko prerađena hrana, puno mesa i šećera kao i alkohol potiču širenje štetnih bakterijskih kultura i tako jako loše utječu na naša crijeva. Uravnotežena prehrana za imunološki sustav s mikro nutrijentima i biljnim vlaknima pravi je blagoslov za crijevnu floru.
Konkretno, vlakna topljiva u vodi kao što je inulin služe kao “snažna hrana” za korisne crijevne bakterije i potiču njihov rast. Također su označeni kao prebiotici. Konzumacijom namirnica fermentiranih mliječnom kiselinom, poput jogurta, kiselog kupusa ili kefira, možemo povećati i udio korisnih bakterijskih kultura (probiotika) te tako ojačati imunitet u crijevima. Na primjer, sadrže bifidobakterije i laktobacile. Također, funkcionalna hrana obogaćena probioticima i probiotički dodaci prehrani mogu dati pozitivan doprinos ravnoteži crijeva.
Stoga uzmite hranu koja je ugodna za želudac. Ali nemojte jesti prebrzo, jer opušteno jedenje i temeljito žvakanje još više rasterećuje crijeva.
Savjeti za jačanje imunološkog sustava crijeva
Za jačanje imunološkog sustava u crijevima možete:
- konzumirati puno zdravog voća i povrća
- unositi najmanje 30 g vlakana dnevno
- jesti prebiotičku hranu kao što su mahunarke, mrkva i paprika
- u svoju prehranu uključiti fermentiranu hranu
- opskrbiti imunološki sustav mikro nutrijentima
- smanjiti konzumaciju jednostavnih šećera
- izbjegavati zasićene masne kiseline
- izbjegavati dimljenu i sušenu hranu
- brinuti se za crijevnu floru uz pomoć dobrih crijevnih bakterija
