Tekst pisala dr. Marija Popović, dr. med. spec. pedijatrije, Acibadem Belmedic
Čovjeka od ostalih živih bića razlikuju između ostalog i visoko razvijene kognitivne funkcije. Njihov pravilan razvoj ima značajan utjecaj na kvalitetu života, produktivnost i društvo u cjelini.
Razvoj mozga, pa i kognitivnih funkcija kod djece počinje još prije njihovog rođenja. U toku intrauterinog razvoja dolazi do umnažanja živčanih stanica brzinom od oko 250 000 u minuti. Tada je, razvoj mozga iako genetski udređen, dodatno potaknut ili sputan raznim faktorima sredine (bolesti, stanja i navike majke npr.). Zbog toga je važno još u periodu trudnoće voditi zdraviji život, pravilno se hraniti i osigurati dovoljno mikronutrijenata za razvoj mozga kod ploda.
Studijama je potvrđen značaj unosa, posebno joda i omega 3-masnih kiselina tijekom trudnoće, kako bi se osigurao pravilan razvoj mozga i prevenirao neadekvatan kognitivni razvoj djeteta u periodu odrastanja.
Kognitivne razvojne faze
Jean Piaget (1929) je opisao četiri glavna stadija kognitivnog razvoja djeteta.
- I stadij je senzormotorni period od rođenja pa do 18-24 mjeseca. Tada djeca uče razlikovati sebe od okolnog svijeta, da objekti postoje i kada su van njihovog vidnog polja i donekle razumiju da postoji odnos uzroka i posljedice. U ovom periodu počinje izgovor pojedinačnih riječi.
- II stadij je preoperacionalni period, od 2. godine do 6. godine, kada povezuju stvari s riječima i slikama, ali još nemaju logičko mišljenje. U ovom periodu se sklapaju prve rečenice i razvija konverzacija.
- III stadij je od 7 do 11 godine – period konkretnih operacija. Djeca mogu misliti logično o konkretnim događajima i izvršavati aritmetičke operacije.
- IV stadij je period formalnih operacija kada se razvija apstraktno mišljenje i moral, a nastaje poslije dvanaeste godine.
Poticanje ranog kognitivnog razvoja djeteta, u slučajevima kada se ne odvija na adekvatan način, ali i u slučajevima pravilnog razvoja, značajan je za sveukupni psihosocijalni razvoj djeteta. Program stimulacije treba započeti što ranije, još prije 3. godine djeteta, kroz ciljane aktivnosti, na jednostavan način i kroz igru. Roditelji trebaju aktivno i zainteresirano poticati verbalnu i neverbalnu komunikaciju djeteta. Trebaju koristiti kratke i jasne rečenice za imenovanje postupaka, izražavanje osjećanja i sl. Moraju biti strpljivi u radu sa djecom i trebali bi tražiti pogodne trenutke za stimulaciju.
Koje su namirnice važne za pravilan razvoj moždanih funkcija?
Osim rane stimulacije razvoja moždanih funkcija kod djece, značajnu ulogu imaju i namirnice koje se koriste u prehrani djece.
Za razvoj mozga važnu ulogu ima dovoljan unos ribe kroz prehranu. Zemlje koje imaju izvore hrane iz vode, rijeka, jezera i mora imaju u svojoj prehrani više omega-3 masnih kiselina (DHA i EPA) jer jedu veće količine ribe. DHA se nalazi u većim količinama u mikroalgama, masnoj ribi (losos, skuša, sardine i haringe) i ribljem ulju. Ovi proizvodi u prehrani u našoj zemlji su nedovoljno zastupljeni zbog čega je često neophodna suplementacija. Preporuka je da se riba jede dva puta tjedno kako bi se unosila dovoljna količina omega-3 masnih kiselina, a ako to nije slučaj potrebno je dodati količine kako bi se zadovoljile dnevne potrebe. Brojne studije pokazuju ključnu ulogu adekvatne prehrane i suplementacije omega-3 masnim kiselinama (DHA i EPA) u razvoju mozga i mentalnih sposobnosti. Postoje i mnoge studije koje povezuju određene poremećaje pažnje i ponašanja (ADHD, Autizam…) sa smanjenim nivoom omega-3 masnih kiselina u krvi. Studijama je potvrđeno da korištenje određenih kombinacija omega-3 (EPA i DHA) i omega-6 masnih (npr. ulje borača) kiselina kod djece sa ADHD, mogu dati pozitivne učinke na ponašanje, sposobnost učenja i raspoloženje kod djece sa simptomima ADHD.
Cink je drugi najzastuplјeniji esencijalni mineral u našem organizmu i jedini koji je prisutan u svim klasama enzima. Ne postoje depoi cinka u organizmu. On je neophodan za funkcioniranje centralnog živčanog sustava , a posebno je važan za procese koji se odvijaju u hipotalamusu kojima se omogućuju normalne kognitivne funkcije. Kroz studiju je utvrđeno da suplementacija cinkom kod djece ima važnu ulogu u razvoju intelektualnih sposobnosti djeteta, a posebno u razumijevanju riječi i brzini rasuđivanja.
Znanstvenici iz EFSA su potvrdili vezu između ograničenih kognitivnih sposobnosti i nedostatka željeza u organizmu, a na osnovu provedenih ispitivanja, izvještaja i studija. Nedostatak željeza tijekom dužeg perioda, može imati negativne posljedice na razvoj mozga i kognitivnih sposobnosti. Zbog svega navedenog, dovoljan unos željeza kroz prehranu i suplementaciju igra važnu ulogu u razvoju kognitivnih funkcija kod djece.
Pored svega navedenog i drugi vitamini poput vitamina C, E su važni za smanjenje oksidativnog stresa, čime spriječavaju oštećenja živčanih stanica pod utjecajem slobodnih radikala. Kompleks B vitamina je bitan za energetski metabolizam stanica.
Zbog svega navedenog, rad na pravilnom razvoju mozga i kognicije kod djece treba započeti još u periodu trudnoće (zdrave životne navike, dobra prehrana, suplementacija joda, DHA i EPA …) i nastaviti nakon rođenja djeteta kroz period odrastanja koristeći stimulative iz okruženja koji potiču razvoj moždanih funkcija (izgovaranje jasnih riječi, muzika, stimulativne igre…) i adekvatnom prehranom bogatom posebno omega-3 masnim kiselinama, cinkom i željezom, ali i po potrebi odabirom kvalitetne kombinacije mikroelemenata, izbalansiranih na adekvatan način, koji mogu doprinijeti kognitivnom razvoju.
